Novina.com

Ubuntu je u kratkom vremenu postao najpopularnija Linux distribucija namijenjena novim korisnicima koji žele preći na Linux. Ubuntu je vrlo jednostavno instalirati i početi koristiti, riječ je o operativnom sustavu koji jednostavno - radi. Domaćim korisnicima važna je činjenica što za Ubuntu postoji podrška do koje mogu doći u Hrvatskoj na jeziku koji najbolje razumiju.

(S posljednjom inačicom Ubuntua dolazi funkcija kojom ga je moguće instalirati unutar Windowsa, kao klasičnu Win aplikaciju i testirati. Ako vam se ne svidi tu je opcija za deinstalaciju, koji briše sve tragove testiranja.)

S vremenom Linux je postao puno više od operativnog sustava namijenjenoga programerima i ljubiteljima slobodnog softvera. Da bi uživali u mogućnostima Linuxa ne morate biti angažiranih oko tih pitanja koje već desetljeće konfrontira pripadnike oba tabora.

S obzirom da je baziran na već dovoljno poznatom Debianu, prema mišljenju velikog dijela Linux zajednice Ubuntu zauzima previše pozornosti. Bez obzira na prijepore koje unutar Linux zajednice izaziva popularnost Ubuntua ona je zaslužena prije svega zbog vizije njegova pokretača, Marka Shuttlewortha, što se teško nalazi u drugim distribucijama Linuxa. U Shuttleworthu, karizmatičnom mladom poduzetniku, prvom afrikancu koji je bio u svemiru mnogi vide odgovor Linux svijeta na Billa Gatesa i Stevea Jobsa . Za razliku od drugih Linux distribucija Ubuntu se jasno pozicionirao kao Windows alternativa na stolnim računalima. Većina ostalih distribucije u tom kontekstu vrlo je neuvjerljiva.

Ubuntu je odmah po predstavljanju naprečac osvojio korisnike i brzo se nametnuo kao jedna od najpopularnijih Linux distribucija za desktop upotrebu. Posljednjeg dana prošle godine Mark Shuttleworth je na svom blogu objavio kako Ubuntu koristi 8 milijuna korisnika. Za svega dvije godine Ubuntu se probio među najpopularnije Linux distribucije i prema iznesenim podacima osvojio 29 posto Linux tržišta. Već na samom početku cilj Canonicala, tvrtke koja sponzorira Ubuntu projekt, bio je Linux što više približiti najširem krugu korisnika. Danas Ubuntu želi promijeniti takvu percepciju, naglašavanjem poslužiteljske verzije, no najširi krug korisnika ipak najviše će zanimati ona namijenjena stolnim računalima.

Ubuntu je sve popularniji i u Hrvatskoj. Broj aktivnih članova Ubuntu portala danas prelazi brojku 500. - Teško je procijeniti koliko ima hrvatskih korisnika Ubuntua, mnogi u firmama koriste Ubuntu i kao server i kao desktop, a da to niti ne znaju – tvrdi Ante Karamatić jedan od osnivača hrvatskog ubuntu-hr LoCo tima.

Dio razloga domaćoj popularnosti Ubuntua leži u činjenci što je riječ o distribuciji koja je velikim dijelom lokalizirana na hrvatski jezik. - U sklopu projekta Pametni Patak, prevedeno je više od 40 programa (ukupno 18.000 izraza), instalacija, Ubuntu vodič, internet preglednik (Firefox), a i standardno je uključena provjera pravopisa za hrvatski jezik. - rakao je Mario Splivalo Na projektu prevođenja radilo je više od 20 volontera i članova ubuntu-hr tima.

-Ubuntu je idealan jer je spoj pouzdanosti i sigurnosti koju tradicionalno pružaju Linux sustavi, te jednostavnosti postavljanja,održavanja i korištenja čime se lako može uklopiti u postojeću uredsku
IT infrastrukturu ili ju u potpunosti zamijeniti.- tvrdi Senko Rašić koji je na provoj domaćoj Ubuntu konferenciji održao predavanje na temu poslovne primjene Ubuntua. (http://www.ubuntu-hr.org/konferencija/)

Distribucija

Za razliku od korisnika Windowsa koji su novi Microsoftov OS morali čekati više od 5 godina nova inačica Ubuntua pojavljuje se svakih 6 mjeseci. . Svakom novom verzijom Ubuntu proširuje hardversku podršku, nudi bolju softverske mogućnosti, širi izbor aplikacija, te nudi konstantna unapređenja korisničkog sučelja kako bi rad s Linuxom bio što jednostavniji. Aktualna verzija Ubuntua originalno je ponuđena u verzijama s dva najpopularnija grafička sučelja koje Linux zajednica danas posjeduje: Gnomeom i KDE-om. KDE je svojom filozofijom i organizacijom izbornika bliži korisnicima Windowsa , dok Gnome više asocira na filozofiju koju promovira Appleov Mac OS X operativni sustav. Što odabrati odlučuje korisnik, kojemu su na raspolaganju i druge alternative.. U posljednje vrijeme veliku pažnju privlače 3D mogućnosti grafičkih sustava namijenjenih Linuxu, Compiz ili Beryl, koji su također ponuđeni na izbor. To je posebno aktualno danas kada Windows Vista plijeni pažnju atraktivnim novostima grafičkog sučelja. Compiz i Beryl su potvrda kako Linux u tom segmentu više ne zaostaje, dapače.

Linux, s naglaskom na Ubuntu danas se ističe kao alternativa Microsoftovim Windowsima. U vrijeme kad Microsoft korisnicima preporučuje nadogradnju na Vistu to postaje sve interesantnija tema. Vista je hardverski vrlo zahtjevna i od korisnika zahtjeva snažno, što često znači novo računalo. To uostalom potiče i sam Microsoft vlastitim cjenikom. Vista je uz novo računalo dvostruka jeftinija od one inačice koja dolazi u kutiji.

Linux je dugo vremena pratila reputacija sustava za koji je potrebna veća doza informatičke pismenosti. To j u prošlosti bila istina, no danas u svakodnevnom radu za prosječnog korisnika, razlika između Windowsa i Linuxa gotovo je neprimjetna.

Što korisnik od Ubuntua može dobiti? Kompletno softversko okruženje spremno za rad. Za razliku od Windowsa koji u sebi sadržava aplikacije sa limitiranim mogućnostima uređivanja datoteka, svaka Linux distribucija, pa tako i Ubuntu, već u osnovnoj instalaciji nudi puno više. Umjesto okljaštrene verzije Worda, WordPada, Ubuntu sadrži kompletan paket uredskih aplikacija Open Office 2.1 kompatibilan s Microsoftovim Officeom. Umjesto rudimentarnih editora fotografija, Linux distribucija nudi Gimp, potpuni editor fotografija koji se svojom funkcionalnošću može lako usporediti sa Photoshopom; za koji je potrebno izdvojiti više tisuća kuna.

Instalacija dodatnih programa nešto se razlikuje od one na koji su korisnici navikli u Windowsima. Linux distribucija dolazi sa softverskim reprezitorijem iz kojeg se pozivaju programi koji nisu dostupni u originalnoj konfiguraciji. Sustav sam provodi instalacijsku proceduru, što instalacijski proces čini logičnijim od onog koji koriste Windowsi. Negativan aspekt ovog pristupa je ograničen broj aplikacija koji ipak korisnike ne bi smio brinuti. Ubuntu primjerice dolazi sa repreziorijem od nekoliko storina programa među kojima se nalazi doslovno sve što će zatrebati najvećoj većini. Vjerojatno ne treba napominjati kako su gotovo svi programi namijenjeni Linuxu besplatni.

Vellika prednost Linuxa je otpornost na maliciozni softver. Premda se ne može govoriti kako na Linux platformi virusi ne postoje, oni su puno rjeđi, i gotovo ne predstavljaju problem korisnicima. Razlog tome izražen je i činjenicom što Linux im puno manju korisničku bazu zbog čega nije toliko interesantan hakerima kao Windowsi. Osim toga Linux je od početka prilagođavan višekorisničkom radu u mreži - kakav je i Internet.

Jedna stvar u kojoj je Microsoft u velikoj prednosti nad Linuxom su igre. Za Windows platformu definitivno postoji puno veći izbor igara, no što ih ima za Linuxe. To ne znači da i na Linuxu nije moguće dobro se zabaviti, pa i ozbiljno igrati.

Mark Shuttleworth

Mark Shuttleworth osnivač Ubuntu Projekta, prvi je Afrikanac koji je odletio u svemir. Najveća želja svih tehnoloških zaljubljenika Marku se ostvarila 2001. godine kada je odletio do međunarodne svemirske stanice. Novac za taj poduhvat stekao je prodajom internetske kompanije Thawte koja se specijalizirala za digitalne certifikate i internetsku privatnost. Thawte je 1999. godine prodan američkoj kompaniji VeriSign za gotovo 600 milijun dolara što je Marku bilo više nego dovoljno za ostvarivanje snova svakog tehnološkog zaljubljenika –let u svemir. Strast prema svemirskim putovanjima nakon slijetanja preusmjerio je na kreiranje besplatnog operativnog sustava kojim želi konkurirati Microsoftu.

Sa servera na stolove

Linux je već danas vrlo popularan u serverskim sobama. Sljedeći korak logično je osvajanje osobnih računala. U prethodnim godinama često se naglašavalo kako je Linux spreman za desktop računala, no put do korisničkih stolova jednostavno očito nije tako lagan. Gotovo sigurno ni za 2007. nećemo reći kako je bila godina Linuxa, no napredak je sve brži. Inovacije na garfičkom sučelju redaju se jedna za drugom što najbolje potvrđuju projekti poput 3D desktopa. U ovoj godini KDE je doživio inačicu 4.0 koja je vrlo atraktivna, što je važno za osvajanje šire korisničke baze. Prvi dodir s novom platformom za mnoge je često i jedini stoga je prvi efekt neobično važan. Microsoft je počeo slijediti open source programe kao što je Firefox. Novu realnost moguće je očekivati i u ostalim segmentima. Linux zajednica još uvijek ima iskru tehnološkog zanosa koja je u Microsoftu i kompanijama koje predvodi odavno zamijenjena korporativno logika. Kupovina najtalentiranijih ljudi odličan je put ka uspjehu, no očito je kako postoje i drugi.

Sve verzije Ubuntua.

U pozadini svih Linux distribucija nalazi se ista jezgra, a slojevi koji se na nju dodaju, izbor grafičkog sučelja, aplikacija... čine distribuciju. Osim izvorne verzije Ubbuntua, koja koristi Gnome sučelje, gotovo jednako popularna je i njegova Kubutnu inačica. Riječ je o istom proizvodu koji krase KDE grafičko sučelje. Xubuntu pak koristi Xfce desktop sučelje
Ubuntu projekt razvija i Edubuntu inačicu operativnog sustava koja je programima prilagođena upotrebi u školama.